▓▓ Proprietary bosanski ▓▓

[☾♔TALAYEH_A♔☽]

Bebe mogu naučiti gramatička pravila
Djeca rastu jako brzo. Također uče jako brzo! Način na koji djeca uče još nije istražen. Procesi učenja odvijaju se automatski. Djeca ne primjećuju da uče. Ipak svakim danom znaju sve više. To se takođe primjećuje i na jeziku. U prvih par mjeseci bebe znaju jedino plakati. S nekoliko mjeseci počinju izgovarati kratke riječi. Od riječi zatim nastaju rečenice. Naposljetku djeca počinju govoriti svoj maternji jezik. Kod odraslih to tako, nažalost, ne funkcionira. Njima su potrebne knjige ili drugi materijal za učenje. Samo na taj način mogu, na primjer, naučiti gramatiku! Bebe već s četiri mjeseca uče gramatiku! Istraživači su bebe učili stranu gramatiku. Pritom su im puštali italijanske rečenice. Te rečenice su sadržavale određene sintaktičke strukture. Bebe su slušale pravilne rečenice oko petnaestak minuta. Nakon toga ponovno su im se puštale rečenice. Ovaj put rečenice su bile neispravne. Dok su bebe slušale rečenice mjerili su im se moždani valovi. Tako su istraživači uvidjeli kako mozak reagira na rečenice. Bebe su pokazivale različitu aktivnost kod rečenica! Iako su tek kratko učile rečenice, registrirale su greške. Naravno da nisu razumjele zašto su neke rečenice krive. Orijentirale su se samo na zvučne obrasce. No to je bilo dovoljno za naučiti jedan jezik – barem bebama...

 

[☾♔TALAYEH_A♔☽]

Španski jezik
Španski jezik spada u svjetske jezike. Španski je maternji jezik za više od 380 miliona ljudi. Osim toga, ima mnogo ljudi kojima je španski drugi jezik. Time je španski jedan od najvažnijih jezika na planeti. Takođe je najveći od svih romanskih jezika. Španci svoj jezik nazivaju español ili castellano. Pojam castellano otkriva porijeklo španskog jezika. Razvio se iz kolokvijalnog govora pokrajine Kastilja. Još u 16. stoljeću je većina Španaca govorila kastiljski. Danas se pojmovi español i castellano koriste kao sinonimi. Ali oni mogu imati i političku dimenziju. Španski se raširio osvajanjima i kolonijalizmom. Španski se tako govori i u zapadnoj Africi i na Filipinima. Međutim, najveći dio govornika španskog jezika živi u Americi. Španski jezik dominira u srednjoj i južnoj Americi. No broj govornika španskog jezika raste i u SAD-u. Oko 50 miliona ljudi u SAD-u govori španski. To je više nego u Španiji. Španski u Americi razlikuje se od evropskog španskog. Te razlike su najviše prisutne u vokabularu i gramatici. U Americi se, na primjer, koristi drugi oblik za prošlo vrijeme. Mnogo razlika ima i rječniku. Neke riječi postoje samo u Americi, druge samo u Španiji. Ali španski čak ni u Americi nije jedinstven. Postoji mnogo varijanti američkog španskog. Nakon engleskog španski je jezik koji se najčešće uči u svijetu. I relativno se brzo može naučiti... Šta još čekate? - ¡Vamos!

 

[☾♔TALAYEH_A♔☽]

Od gesta do jezika
Dok govorimo, naš mozak je vrlo zaposlen. Mora obraditi jezičke signale. Gestovi i simboli su takođe jezički signali. Oni su postojali još prije ljudskog jezika. Neki znakovi razumljivi su u svim kulturama. Drugi znakovi se moraju naučiti. Nisu razumljivi sami po sebi. Gestovi i simboli se obrađuju poput jezika. I to u istom području mozga! To je pokazala jedna nova studija. Istraživači su testirali nekoliko osoba. Ti ispitanici trebali su pogledati razne video isječke. Za to vrijeme mjerila im se aktivnost mozga. U jednom dijelu isječaka bile su izražene razne stvari. To se uradilo pokretima, simbolima i jezikom. Druga grupa ispitanika je gledala druge video isječke. To su bili besmisleni isječci. U njima nije bilo ni jezika, ni gestova, ni simbola. Nisu imali nikakvo značenje. Istraživači su na mjerenjima vidjeli šta se gdje obrađivalo. Mogli su uporediti moždanu aktivnost ispitanika. Sve, što je imalo značаja, bilo je analizirano u istom području mozga. Rezultat ovog eksperimenta je jako zanimljiv. Ono pokazuje kako je naš mozak nanovo naučio jezik. Prvo se komuniciralo gestovima. Kasnije se razvio jezik. Mozak je, dakle, morao naučiti obrađivati jezik kao gestove. I očito je za to aktuelizirao staru verziju...

 

[☾♔TALAYEH_A♔☽]

Kako mozak uči gramatiku?
Svoj maternji jezik počinjemo učiti kao bebe. To se dešava potpuno automatski. Mi to ne primjećujemo. Prilikom učenja naš mozak mora puno raditi. Na primjer, dok učimo gramatiku, on ima jako puno posla. Svaki dan čuje nove stvari. Stalno dobija nova impulse. Međutim, mozak ne može obraditi svaki impuls pojedinačno. Mora se ponašati ekonomično. Zato se orijentira na pravilnosti. Mozak pamti ono što često čuje. On registrira koliko često se neka stvar ponavlja. Iz tih primjera zatim izvlači gramatičko pravilo. Djeca znaju da li je neka rečenica tačna ili netačna. Međutim, ne znaju zašto je to tako. Njihov mozak poznaje pravila iako ih nije učio. Odrasli drugačije uče jezike. Oni već poznaju strukturu svog maternjeg jezika. Ona je osnova za nova gramatička pravila. Odraslima je za učenje potrebna nastava. Mozak ima utvrđen sistem prilikom učenja gramatike. To je recimo vidljivo na imenicama i glagolima. Oni se pohranjuju u različitа područja mozga. Prilikom njihove obrade aktiviraju se različiti dijelovi mozga. Nadalje, jednostavna pravila se uče na drugačiji način od složenih. Kod složenih pravila više moždanih područja radi skupa. Još nije istraženo na koji tačno način mozak uči gramatiku. No zna se da teoretski može naučiti svaku gramatiku...

 

[☾♔TALAYEH_A♔☽]

Kako učiti dva jezika istovremeno
Strani jezici su u današnje vrijeme sve važniji. Mnogi ljudi uče strani jezik. Na svijetu postoji puno zanimljivih jezika. Stoga mnogi ljudi uče više jezika istovremeno. Za djecu koja odrastaju u dvojezičnom okruženju to ne predstavlja nikakav problem. Njihov mozak uči oba jezika automatski. Kad porastu, znaju šta pripada kojem jeziku. Dvojezičari poznaju karakteristična obilježja oba jezika. Kod odraslih je to drugačije. Oni ne mogu tako lako naučiti dva jezika paralelno. Ko uči dva jezika istovremeno, mora na umu imati određena pravila. Prvo, važno je da se oba jezika međusobno uporede. Jezici koji spadaju u istu porodicu su često vrlo slični. To može dovesti do brkanja. Stoga je bitno oba jezika pažljivo analizirati. Možete, na primjer, napraviti listu. Tamo možete zabilježiti sličnosti i razlike. Na taj je način mozak prisiljen da se intenzivno pozabavi s oba jezika. Mozak će zapamtiti posebnosti dvaju jezika. Učenik bi za svaki jezik trebao odabrati posebnu boju i direktorij. Na taj se način jezici jasno mogu odvojiti jedan od drugog. Situacija je drugačija kad se uče jezici koji nisu slični. Kod jezika koji se dosta razlikuju ne postoji opasnost od brkanja. No postoji opasnost od upoređivanja jezika. Bilo bi bolje da se jezici upoređuju s maternjim jezikom. Kad mozak uoči kontrast uči učinkovitije. Takođe je važno da se oba jezika uče jednakim intezitetom. Mozgu je teoretski svejedno koliko jezika uči...

 

[☾♔TALAYEH_A♔☽]

Jezici Evropske unije
Europska unija se danas sastoji od preko 25 država. U budućnosti Evropskoj uniji će pripadati još više zemalja. Sa svakom novom zemljom u EU dolazi i jedan novi jezik. Trenutno se u EU govori više od 20 različitih jezika. Svi jezici Evropske unije su ravnopravni. Ta raznovrsnost jezika je fascinantna. Međutim, može stvarati i probleme. Skeptici smatraju da je puno jezika prepreka za EU. Oni sprјečavaju učinkovitu saradnju. Mnogi stoga smatraju da bi trebalo da postoj jedan zajednički jezik. Tim jezikom bi se trebale sporazumijevati sve zemlje. No to nije tako jednostavno. Nijedan jezik ne može biti imenovan jedinim službenim jezikom. Ostale zemlje bi se osjećale oštećenima. Usto ni ne postoji pravi neutralni jezik u Evropi. Ni vještački jezik, poput еsperanta, ne bi funkcionirao. Jer se kroz jezik odražava i kultura zemlje. Stoga se nijedna zemlja ne želi odreći svog jezika. Zemlje svoj jezik posmatraju kao dio svog identiteta. Politika jezika predstavlja bitnu stavku na programu EU. Čak postoji i povjerenik za višejezičnost. EU ima najviše prevodilaca i tumača na svijetu. Oko 3.500 ljudi radi na ostvarivanju sporazuma. Uprkos tome, ne mogu se uvijek svi dokumenti prevesti. To bi iziskivalo puno vremena i novaca. Većina dokumenata se prevodi samo na nekoliko jezika. Broj jezika je jedan od najvećih izazova EU. Evropa bi se trebala ujediniti a da ne izgubi tu raznolikost identiteta.

 

[☾♔TALAYEH_A♔☽]

Jezik i matematika
Razmišljanje i jezik idu jedno s drugim. Uzajamno utječu jedno na drugo. Jezičke strukture oblikuju strukturu našeg mišljenja. U pojedinim jezicima, na primjer, ne postoje riječi za brojeve. Govornici ne razumiju koncept brojeva. Matematika i jezici takođe nekako idu jedno s drugim. Gramatičke i matematičke strukture često sliče jedna drugoj. Neki istraživači smatraju da se također slično obrađuju. Smatraju da je centar za govor zadužen i za matematiku. Mogao bi pomoći mozgu da računa. Međutim, nova istraživanja dolaze do drugog zaključka. Ona pokazuju da naš mozak obrađuje matematiku bez jezika. Istraživači su ispitivali tri čovjeka. Mozak tih ispitanika je bio ozlijeđen. I centar za govor je bio oštećen. Muškarci su kod pričanja imali velikih poteškoća. Više nisu mogli oblikovati jednostavne rečenice. Riječi takođe nisu razumjeli. Nakon jezičkog testa muškarci su morali riješiti matematičke zadatke. Neki od tih zadataka su bili veoma složeni. Uprkos tome, ispitanici su ih mogli riješiti! Rezultat ovog istraživanja je veoma zanimljiv. On pokazuje da matematika nije kodirana riječima. Moguće je da matematika i jezik imaju istu osnovu. Oboje obrađuje isti centar. Matematika se pritom ne mora prvo prevesti na jezik. Možda se jezik i matematika zajedno razvijaju... Kad je razvoj mozga završen, oni onda egzistiraju odvojeno!

 

[☾♔TALAYEH_A♔☽]

Mladi ljudi uče drugačije od starih
Djeca uče jezik relativno brzo. Kod odraslih to obično traje duže. Međutim, djeca ne uče bolje od odraslih. Jednostavno uče drugačije. Mozak jako puno radi kod učenja jezika. Mora učiti nekoliko stvari paralelno. Prilikom učenja jezika nije dovoljno samo razmišljati o njemu. Mora se naučiti izgovor novih riječi. Zbog toga govorni organi uče nove pokrete. Mozak takođe mora naučiti da reagira na nove situacije. Sporazumijevati se na stranom jeziku je izazov. Odrasli pak u svakoj životnoj dobi jezik uče na drugačiji način. S 20 ili 30 godina ljudi još uvijek imaju rutinu u učenju. Škola ili studij nisu bili tako davno. Stoga je mozak dobro istreniran. Zato strane jezike mogu učiti na vrlo visokom nivou. Ljudi u starosti od 40 do 50 godina su već mnogo naučili. Njihov mozak ima koristi od iskustva. Nove sadržaje može dobro kombinirati sa starim znanjem. U toj dobi najbolje uči stvari koje već poznaje. To su, na primjer, jezici koji su slični ranije naučenim jezicima. Sa 60 ili 70 godina ljudi imaju najviše vremena. Mogu često vježbati. A to je kod jezika vrlo bitno. Stariji ljudi naročito dobro uče strana pisma. U svakoj životnoj dobi se može uspješno učiti. Mozak nakon puberteta još uvijek razvija nove moždane stanice. I to radi vrlo rado...

 

[☾♔TALAYEH_A♔☽]

Učenje jezika preko interneta
Sve više ljudi uči strane jezike. I sve više ljudi za to koristi internet! Online-učenje razlikuje se od klasične nastave jezika. I ima jako puno prednosti! Korisnici sami odlučuju kad žele učiti. Takođe mogu birati šta žele učiti. Takođe odlučuju koliko žele učiti na dan. Korisnici bi kod online-učenja trebali učiti intuitivno. To znači da bi novi jezik trebali učiti sasvim prirodno. Na način na koji su kao djeca učili jezik na odmoru. Pritom korisnici uče u simuliranim situacijama. Doživljavaju različite stvari na različitim mjestima. Pritom moraju sami biti aktivni u procesu. Kod nekih programa potrebno je imati slušalice i mikrofon. Time mogu pričati s izvornim govornicima. Takođe je moguće analizirati njihov izgovor. Na taj se način mogu sve više usavršavati. Takođe mogu pričati s ostalim korisnicima u zajednici. Internet također nudi mogućnost mobilnog učenja. Pomoću digitalnih tehnika jezik se može ponijeti svugdje. Online-nastava nije ništa lošija od standardnih tečajeva. Ako su programi kvalitetni, mogu biti jako učinkoviti. Bitno je imati na umu da online-nastava nije prešarolika. Previše animacija može odvratiti od nastavnog materijala. Mozak mora obraditi svaki impuls. Memorija time može biti preopterećena. Ponekad je stoga bolje na miru učiti s knjigom u rukama. Kombinacijom starih i novih metoda sigurno se brzo postiže napredak...

 

[☾♔TALAYEH_A♔☽]

Bolja koncentracija = bolje učenje
Prilikom učenja moramo da se koncentriramo. Naša cjelokupna pažnja se mora usmjeriti na jednu stvar. Sposobnost koncentracije nije urođena. Prvo moramo naučiti da se koncentriramo. To se obično događa u vrtiću ili školi. Sa šest godina djeca se mogu koncentrirati oko 15 minuta. Četrnaestogodišnjaci se mogu koncentrirati i raditi duplo više od toga. Koncentracijska faza odraslih traje oko 45 minuta. Nakon nekog vremena koncentracija popušta. Učenici tada gube interes za materiju. Takođe nije isključeno da se umore ili postanu nervozni. Učenje tako postaje teže. Memorija ne može toliko učinkovito pohranjivati sadržaj. Međutim, koncentracija se može povećati! Vrlo je važno da se osoba prije učenja dobro naspava. Onaj ko je umoran može se koncentrirati samo na kratko vrijeme. Kad smo umorni naš mozak pravi više grešaka. Naše emocije takođe utječu na našu koncentraciju. Ko želi učinkovito učiti, trebalo bi da bude u neutralnom emotivnom stanju. Previše pozitivnih ili negativnih emocija sprječava uspješno učenje. Naravno da se osjećaji ne mogu uvijek kontrolirati. No može ih se pokušati ignorirati tokom učenja. Onaj ko se želi koncentrirati mora biti motiviran. Kod učenja trebamo uvijek pred sobom imati cilj. Samo tada je naš mozak spreman na koncentraciju. Za dobru koncentraciju takođe je važno mirno okruženje. Takođe: Pri učenju reba piti puno vode; to vas drži budnima... Ko se pridržava ovih savjeta, sigurno ostaje dugo koncentriran!