▓▓ Proprietary bosanski ▓▓

[☾♔TALAYEH_A♔☽]

Jezik nauke
Jezik nauke je zaseban jezik. Koristi se za stručne diskusije. Takođe se koristi u akademskim publikacijama. Prije su postojali usklađeni akademski jezici. Na evropskom tlu je u nauci dugo vremena prevladavao latinski jezik. Danas je, s druge strane, engleski najvažniji akademski jezik. Akademski jezici su stručni jezici. Sadrže vrlo mnogo posebnih pojmova. Njihova najbitnija obilježja su standardizacija i formalizacija. Neki kažu da naučnici namjerno govore nerazumljivo. Kad je nešto komplicirano, djeluje inteligentnije. Međutim, nauka se vodi istinom. Stoga bi trebala koristiti neutralni jezik. Za retoričke elemente ili floskule ovdje nema mjesta. Međutim, postoji puno primjera za pretjerano komplicirani jezik. A čini se da komplicirani jezik fascinira ljude! Istraživanja su pokazala da više vjerujemo kompliciranom jeziku. Ispitanici su trebali odgovoriti na nekoliko pitanja. Pritom su morali izabrati između više odgovora. Neki odgovori su bili jednostavno formulirani, dok su drugi bili jako komplicirani. Većina ispitanika se odlučila za komplicirani odgovor. No to uopće nije imalo nikakvog smisla! Ispitanici su bili zaslijepljeni jezikom. Iako je sadržaj bio apsurdan, bili su impresionirani njegovim oblikom. Međutim, komplicirano pisati nije uvijek umjetnost. Moguće je naučiti jednostavne sadržaje zapakirati u složen jezik. S druge strane, nije lako izraziti teške stvari na jednostavan način. Dakle, nekad je ono jednostavno zaista komplicirano...

 

[☾♔TALAYEH_A♔☽]

Kako djeca ispravno uče govoriti
Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitet njihovog učenja maternjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezička razina roditelja i odgojitelja. Djeca takođe moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči da razlikuje dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pažnju kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Ko kao dijete dobro nauči svoj maternji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...

 

[☾♔TALAYEH_A♔☽]

Strane jezike je bolje učiti u inostranstvu!
Odrasli jezike više ne uče tako lako kao djeca. Njihov mozak je potpuno razvijen. Stoga više ne može tako lako uspostavljati nove mreže. No svejedno odrasli mogu jako dobro naučiti jezik! Stoga treba otići u zemlju u kojoj se taj jezik govori. Strani jezik se posebno učinkovito uči u inostranstvu. To zna svako tko je već bio na jezičkom putovanju. U prirodnom se okruženju strani jezik uči puno brže. Novo istraživanje je nedavno došlo do zanimljivog rezultata. Ono pokazuje da se strani jezik u inostranstvu takođe uči drugačije! Mozak može strani jezik obrađivati kao maternji. Istraživači su dugo vjerovali da postoje različiti procesi učenja. Sada je eksperiment to i dokazao. Grupa ispitanika morala je naučiti izmišljeni jezik. Jedan dio ispitanika pohađao je nastavu. Drugi dio ispitanika učio je jezik u simuliranoj situaciji u inostranstvu. Ti ispitanici su se morali orijentirati u stranom okruženju. Svi ljudi s kojima su stupali u kontakt govorili su novi jezik. Ispitanici te grupe, dakle, nisu pripadali standardnim učenicima jezika. Pripadali su stranoj zajednici govornika. Tako su bili prisiljeni da se koriste novim jezikom. Nakon nekog vremena ispitanike se testiralo. Obje grupe su odmah pokazale dobro znanje novog jezika. Njihov mozak je obradio strani jezik, ali na različit način! Oni koji su jezik učili u “inostranstvu” pokazali su upadljivu aktivnost mozga. Njihov mozak je obrađivao stranu gramatiku kao gramatiku maternjeg jezika. Identificirani su isti mehanizmi kao i kod izvornih govornika. Jezičko putovanje je najljepši i najučinkovitiji oblik učenja!

 

[☾♔TALAYEH_A♔☽]

Istorija lingvistike
Ljudi su oduvijek bili fascinirani jezicima. Istorija lingvistike je stoga veoma duga. Lingvistika je sistematsko proučavanje jezika. Ljudi već hiljadama godina razmišljaju o jeziku. Pritom razne kulture razvijaju različite sisteme. Na taj način nastaju raličiti opisi jezika. Današnja lingvistika se prije svega temelji na antičkim teorijama. Posebno mnogo tradicija je utemljeno u Grčkoj. Ipak, najstarije poznato djelo o jeziku potječe iz Indije. Napisao ga je gramatičar Sakatayana prije otprilike 3.000 godina. U antičko doba su se jezikom bavili filozofi poput Platona. Rimski autori su kasnije dalje razvijali svoje teorije. Arapi su takođe u 8. stoljeću razvili vlastite tradicije. Njihova djela pokazuju tačan opis arapskog jezika. U novije doba postojala je namjera da se istraži porijeklo jezika. Učenjake je posebno zanimala istorija jezika. U 18. vijeku se započelo s upoređivanjem jezika. Na taj način se nastojalo shvatiti kako se jezici razvijaju. Kasnije se koncentriralo na jezike kao na sistem. Najvažnije pitanje je bilo kako jezici funkcioniraju. Danas unutar lingvistike postoji mnogo škola. Od 1950-ih su se razvile mnoge nove discipline. Na njih su dijelom snažno utjecale ostale nauke. Na primjer, psiholingvistika ili interkulturalna komunikacija. Novi smjerovi lingvistike su jako specijalizirani. Jedan primjer je feministička lingvistika. Istorija lingvistike se tako nastavlja... Sve dok postoji jezik, čovjek će o njemu razmišljati!

 

[☾♔TALAYEH_A♔☽]

Negativne riječi se ne prevode na materinji jezik
Višejezični govornici kod čitanja sadržaje nesvjesno prevode na materinji jezik. To se dešava automatski, čitači to ne primjećuju. Moglo bi se reći da mozak funkcionira poput simultanog prevodioca. No ne prevodi sve! Jedno istraživanje je pokazalo da mozak ima ugrađeni filter. Taj filter odlučuje štoaće se prevoditi. A i čini se da filter ignorira određene riječi. Negativne riječi se ne prevode na materinji jezik. Istraživači su za svoj eksperiment izabrali izvorne govornike kineskog jezika. Svi ispitanici su govorili engleski kao drugi jezik. Ispitanici su morali ocijeniti različite engleske riječi. Te riječi su bile različitog emocionalnog sadržaja. Bilo je pozitivnih, negativnih i neutralnih pojmova. Za vrijeme čitanja riječi ispitanicima se ispitivao mozak. To jest, istraživači su mjerili električnu aktivnost mozga. Na taj način su mogli vidjeti kako radi mozak. Kod prevođenja riječi stvaraju se određeni signali. Oni ukazuju da je mozak aktivan. Međutim, ispitanici kod negativnih riječi nisu pokazali nikakvu aktivnost. Prevodili su se samo pozitivni i neutralni pojmovi. Zašto je to tako, istraživači još nisu otkrili. Teoretski bi mozak trebao obraditi sve riječi istovremeno. Može biti da filter brzo provjeri svaku riječ. Analizira se još dok se pročita na drugom jeziku. Ukoliko je riječ negativna, memorija se blokira. Drugim riječima, ne može se sjetiti riječi na materinjem jeziku. Ljudi mogu jako senzitivno reagirati na riječi. Možda ih mozak želi zaštiti od emocionalnih šokova.

 

[☾♔TALAYEH_A♔☽]

Afrički jezici
U Africi se govori mnoštvo različitih jezika. Ni na jednom kontinentu ne postoji toliko mnogo različitih jezika. Raznovrsnost afričkih jezika je impresivna. Procjenjuje se da postoji oko 2.000 afričkih jezika. Međutim, svi ti jezici ne sliče jedan drugom. Upravo suprotno – često su čak potpuno različiti! Jezici Afrike spadaju u četiri različite jezičke porodice. Neki afrički jezici posjeduju jedinstvena obilježja. Na primjer, postoje glasovi koje stranci ne mogu imitirati. Državne granice u Africi ne predstavljaju nužno i jezičke granice. U nekim regijama postoji jako puno različitih jezika. U Tanzaniji se govore jezici iz sve četiri porodice. Afrikaans je izuzetak među afričkim jezicima. Taj jezik je nastao za vrijeme kolonijalizma. Tada su se susreli ljudi s različitih kontinenata. Dolazili su iz Afrike, Evrope i Azije. Kroz kontaktne situacije se razvio novi jezik. Afrikaans pokazuje utjecaje mnogih jezika. Međutim, najviše je srodan holandskom jeziku. Danas se afrikaans prije svega govori u Južnoj Africi i Namibiji. Najneobičniji jezik u Africi je jezik bubnjeva. Pomoću bubnjeva se teoretski može poslati svaka poruka. Jezici koji se prenose bubnjevima nazivaju se tonalnim jezicima. Značenje riječi ili slogova zavisio od visine tona. To znači da bubnjevi moraju imitirati tonove. Jezik bubnjeva u Africi razumiju čak i djeca. I veoma je učinkovit... Jezik bubnjeva se može čuti i do 12 kilometara udaljenosti.

 

[☾♔TALAYEH_A♔☽]

Dvojezičnost poboljšava sluh
Ljudi koji govore dva jezika čuju bolje. Mogu tačnije raspoznati različite zvukove. Do tog rezultata je došlo jedno američko istraživanje. Istraživači su ispitivanje proveli na nakoliko tinejdžera. Jedan dio ispitanika je odrastao u dvojezičnom okruženju. Ti tinejdžeri su govorili engleski i španski jezik. Preostali ispitanici govorili su samo engleski jezik. Morali su saslušati određeni slog. To je bio slog “da”. Taj slog nije pripadao nijednom od jezika. Ispitanici su slog slušali preko slušalica. Pritom je elektrodama izmjerena njihova moždana aktivnost. Nakon tog testa tinejdžeri su još jednom morali saslušati slog. Ovaj put su mogli čuti mnogo isprekidanih zvukova. To su bili razni glasovi koji su govorili besmislene rečenice. Dvojezičari su prilično snažno reagirali na slog. Njihov je mozak pokazao veliku aktivnost. Ispitanici su točno identificirali slog sa i bez šumova. Jednojezičkim ispitanicima to nije uspjelo. Njihov sluh nije bio toliko dobar kao sluh dvojezičara. Istraživače je rezultat eksperimenta iznenadio. Dotad je samo bilo poznato da posebno dobar sluh imaju muzičari. No čini se da dvojezičnost također trenira sluh. Dvojezičari se stalno suočavaju s različitim zvukovima. Stoga je njihov mozak prisiljen razvijati nove sposobnosti. On je naučio razlikovati različite jezičke podražaje. Istraživači trenutno ispituju kako jezičke vještine utječu na mozak. Možda i sluh profitira ako se jezik počne učiti kasnije u životu...

 

[☾♔TALAYEH_A♔☽]

Velika slova, veliki osjećaji
U reklamama se koristi mnogo slika. Slike pobuđuju naše posebne interese. Njih promatramo duže i intenzivnije od slova. Na taj način nam reklama u kojoj su prisutne slike duže ostaje u sjećanju. Slike takođe pobuđuju jake emocionalne reakcije. Mozak jako brzo prepoznaje slike. On odmah zna šta se na slici treba vidjeti. Slova funkcioniraju drugačije od slika. Ona su apstraktni znakovi. Stoga naš mozak sporije reagira na slova. Najprije mora razumjeti značenje riječi. Moglo bi se reći da znakove mora prevoditi centar za govor. No slova također mogu pobuditi emocije. Zato veličina teksta jedino mora biti jako upečatljiva. Istraživanja pokazuju da velika slova imaju veliki utjecaj. Velika slova nisu samo upečatljivija od malih. Ona također stvaraju jaku emocionalnu reakciju. To vrijedi i za pozitivne i za negativne osjećaje. Čovjeku je oduvijek bila važna veličina stvari. Čovjek je prisiljen brzo reagirati za vrijeme opasnosti. A kad je nešto veliko, obično je i vrlo blizu! Dakle, razumljivo je da velike slike pobuđuju jake reakcije. Manje je jasno zašto reagiramo i na velika slova. Slova zapravo mozgu ne predstavljaju nikakav signal. Unatoč tome mozak pokazuje jaku aktivnost dok vidi velika slova. Istraživačima je ovaj rezultat jako zanimljiv. On pokazuje koliko su nam slova postala važna. Naš mozak je na neki način naučio reagirati na pismo...

 

[☾♔TALAYEH_A♔☽]

Savjeti protiv zaboravljanja
Učenje nije uvijek jednostavno. Takođe i kad je zabavno može biti naporno. No radujemo se ukoliko smo nešto naučili. Ponosni smo na sebe i svoj napredak. Nažalost, to što smo naučili možemo opet zaboraviti. To je često problem posebno kod jezika. Većina nas u školi uči jedan ili više jezika. Nakon školovanja to znanje se izgubi. Jedva da više govorimo taj jezik. U svakodnevici prevladava naš maternji jezik. Mnogo stranih jezika se koristi samo za vrijeme odmora. Znanje se izgubi ako se redovino ne obnavlja. Našem mozgu potrebna je vježba. Moglo bi se reći da funkcionira poput mišića. Taj mišić se mora vježbati kako ne bi oslabio. No postoje načini da se spriječi zaboravljanje. Najvažnije je naučeno uvijek iznova primjenjivati. Pritom pomažu dosljedni rituali. Moguće je napraviti mali program za razne dane u sedmici. U ponedjeljak se, na primjer, čita knjiga na stranom jeziku. U srijedu se sluša strani radio program. U petak se piše dnevnik na stranom jeziku. Na taj način se izmjenjuje čitanje, slušanje i pisanje. Time se znanje aktivira na različite načine. Sve te vježbe ne moraju trajati dugo, dovoljno je svega pola sata. No važno je da se redovno vježba! Istraživanja pokazuju da ono što je jednom naučeno ostaje u mozgu desetljećima. Dakle, mora se samo izvaditi iz ladice...

 

[☾♔TALAYEH_A♔☽]

Kineski jezik
Kineski na svijetu ima najviše govornika. Međutim, ne postoji jedan kineski jezik. Postoji više kineskih jezika. Svi oni spadaju u porodicu sino-tibetantskih jezika. Kineski jezik govori ukupno oko 1,3 milijarde ljudi. Većina njih živi u Narodnoj Republici Kini i Tajvanu. Takođe u puno zemalja postoje manjine koje govore kineski. Najveći kineski jezik je standardni kineski. Taj standardizirani jezik se još naziva mandarinski. Mandarinski je službeni jezik Narodne Republike Kine. Ostali kineski jezici se često smatraju samo dijalektom. Mandarinski se takođe govori u Tajvanu i Singapuru. Mandarisnki je maternji jezik 850 miliona ljudi. No razumiju ga skoro svi koji govore kineski. Iz tog razloga ga za sporazumijevanje koriste i govornici različitih dijalekata. Svi Kinezi imaju zajedničko pismo. Kinesko pismo staro je 4.000 do 5.000 godina. Time Kinezi imaju najdužu književnu tradiciju. Druge azijske kulture su takođe preuzele kinesko pismo. Kineske pismene znakove je teže naučiti od abecede. Međutim, govorni kineski nije toliko kompliciran. Gramatika se relativno lako nauči. Stoga učenici mogu vrlo brzo postići dobre rezultate. I sve više ljudi želi učiti kineski! Kineski kao strani jezik postaje izuzetno važan. Kursevi kineskog jezika nude se svugdje. Skupite i Vi hrabrosti! Kineski će postati jezik budućnosti...