▓▓ Croatian Exclusive ▓▓

[☾♔TALAYEH_A♔☽]

Učenje u snu
Strani jezici su danas dio općeg obrazovanja. Kad njihovo učenje barem ne bi bilo tako naporno! Za sve one koji imaju poteškoća s učenjem, imamo dobre vijesti. Najučinkovitije učimo dok spavamo. Do ovog zaključka su došle brojne znanstvene studije. I upravo to možemo iskoristiti za učenje jezika. U snu obrađujemo dnevne događaje. Naš mozak analizira nove utiske. Sve što smo iskusili, u snu se još jednom obrađuje. Pritom se utvrđuju novi sadržaji u našem mozgu. Posebno se dobro pohranjuje ono što se desilo prije spavanja. Stoga ponavljanje važnih stvari navečer može biti od pomoći. Različite faze spavanja su zaslužne za razne sadržaje učenja. REM faza podržava psihomotoričko učenje. U tu kategoriju spadaju glazba ili sport. S druge strane, učenje čistog znanja odvija se u dobokom snu. U toj fazi se preispituje sve što smo naučili. Vokabular i gramatika također! Prilikom učenja jezika naš mozak mora puno raditi. Mora pohraniti nove riječi kao i nova pravila. U snu se sve to ponovno reproducira. Istraživači to nazivaju teorijom ponavljanja. Međutim, bitno je da dobro spavate. Tijelo i duh se moraju temeljito odmoriti. Samo tada mozak može efikasno raditi. Može se reći: dobar san za dobro pamćenje. Dok se odmaramo, naš mozak je još uvijek aktivan... Stoga: Gute Nacht, good night, buona notte, dobrou noc!

 

[☾♔TALAYEH_A♔☽]

Latinski, živi jezik?
Danas je engleski najvažniji svjetski jezik. Podučava se diljem svijeta te je službeni jezik mnogih zemalja. Prije je takvu funkciju imao latinski jezik. Latinski su prvobitno govorili Latini. To su bili stanovnici Lacija s Rimom kao središtem. Širenjem Rimskog carstva širio se i jezik. U antičko doba latinski je mnogim narodima bio materinji jezik. Živjeli su u Europi, sjevernoj Africi i Bliskom istoku. Međutim, govorni latinski razlikovao se od klasičnog latinskog jezika. Takav latinski je bio dijalekt nazvan vulgarnim latinskim jezikom. U romaniziranim područjima postojali su različiti dijalekti. Iz dijalekata su se u srednjem vijeku razvili nacionalni jezici. Jezici koji su potekli od latinskog su romanski jezici. Talijanski, španjolski i portugalski spadaju u tu skupinu. Francuski i rumunjski se također temelje na latinskom jeziku. Latinski zapravo niје stvarno izumro. Do 19. stoljeća je bio važan trgovački jezik. I ostao je jezikom obrazovanih. Latinski je danas važan za znanost. Mnogo stručnih pojmova ima svoje korijene u latinskom jeziku. Nadalje, latinski jezik se još uvijek podučava u školama kao strani jezik. A na sveučilištima se često traži znanje latinskog jezika. Latinski jezik stoga nije mrtav makar se više ne govori. U zadnjih par godina latinski doživljava svoj povratak. Broj ljudi koji želi naučiti latinski sve više raste. Još uvijek se smatra ključnim za jezik i kulturu mnogih zemalja. Zato učite latinski jezik! Audaces fortuna adiuvat, sreća pomaže hrabrima!

 

[☾♔TALAYEH_A♔☽]

Znakovi kao jezik
Ljudi su razvili jezike kako bi se mogli sporazumijevati. Čak i gluhe osobe te osobe s oštećenjem sluha imaju vlastiti jezik. To je znakovni jezik, glavni jezik gluhih osoba. Sastoji se od kombiniranih znakova. Time je taj jezik vizualni jezik, dakle “vidljiv”. Dakle, je li znakovni jezik razumljiv na međunarodnoj razini? Nije, u znakovnom jeziku također postoje nacionalni jezici. Svaka zemlja ima vlastiti znakovni jezik. Na njega utječe kultura te zemlje. Budući da se jezik uvijek razvija iz kulture. To je također slučaj i kod jezika koji se ne izražavaju riječima. Međutim, postoji i međunarodni znakovni jezik. Njegovi znakovi su ipak nešto složeniji. Doduše, nacionalni znakovni jezici ipak nalikuju jedan drugom. Mnogo znakova je ikonasto. Orijentiraju se prema obliku stvari koje predstavljaju. Najrašireniji znakovni jezik je američki znakovni jezik (American Sign Language). Znakovni jezici priznati su kao punopravni jezici. Imaju vlastitu gramatiku. No, ona se razlikuje od gramatike govornih jezika. Stoga se znakovni jezik ne može prevoditi od riječi do riječi. Međutim, postoje tumači za znakovni jezik. Znakovnim jezikom se informacije prenose peralelno. To znači da se jednim jedinim znakom može izraziti cijela rečenica. U znakovnom jeziku također postoje dijalekti. Regionalne posebnosti imaju vlastite znakove. I svaki znakovni jezik ima vlastitu intonaciju. Za znakove također vrijedi: Naš naglasak otkriva naše porijeklo!

 

[☾♔TALAYEH_A♔☽]

Kreolski jezici
Jeste li znali da se njemački jezik govori i na Južnom Pacifiku? Zaista je tako! U predjelima Papue Nove Gvineje i Australije govori se Unserdeutsch. To je kreolski jezik. Kreolski jezici nastaju u govornim situacijama. To se događa pri susretu više različitih jezika. Mnogi kreolski jezici su u međuvremenu skoro izumrli. Doduše, još uvijek 15 milijuna ljudi diljem svijeta govori jedan kreolski jezik. Kreolski jezici su uvijek materinji jezici. Kod pidžinskih jezika je situacija drugačija. Pidžinski jezici imaju jako pojednostavljene jezične oblike. Oni služe samo skroz jednostavnom sporazumijevanju. Većina kreolskih jezika nastala je za vrijeme kolonijalizma. Stoga se kreolski jezici često temelje na europskim jezicima. Jedna značajka kreolskih jezika je ograničen vokabular. Kreolski jezici također imaju vlastitu fonologiju. Gramatika kreolskih jezika je veoma pojednostavljena. Govornici jednostavno ignoriraju komplicirana pravila. Svaki kreolski jezik je važan dio nacionalnog identiteta. Stoga postoji jako puno književnosti na kreolskim jezicima. Kreolski jezici su posebno zanimljivi jezikoslovcima. To je stoga što su kreolski jezici pokazatelji nastanka i ponovnog izumiranja jezika. Tako se na temelju kreolskih jezika može proučavati razvoj jezika. Također dokazuju da se jezik može mijenjati i prilagođavati. Disciplina koja proučava kreolske jezike zove se kreolistika. Jedna od najpoznatijih rečenica na kreolskom jeziku potječe iz Jamajke. Proslavio ju je Bob Marley -- znate li je? Ona glasi: No woman, no cry! (=No, woman, don't cry!)

 

[☾♔TALAYEH_A♔☽]

Žene govore drugačije od muškaraca
Svi znamo da se žene i muškarci razlikuju. Ali jeste li znali da i različito govore? To je pokazalo više istraživanja. Žene koriste drugačiji jezični obrazac od muškaraca. Često se izražavaju neizravno i suzdržano. Muškarci se, s druge strane, koriste izravnim i jasnim jezikom. Također se razlikuju i teme kojima se bave. Muškarci puno pričaju o vijestima, gospodarstvu ili sportu. Ženama su draže društvene teme poput obitelji ili zdravlja. Muškarci dakle radije pričaju o činjenicama. Žene radije pričaju o ljudima. Neobično je da žene nastoje komunicirati “slabijim” jezikom. To znači da se izražavaju opreznije ili pristojnije. Žene također postavljaju više pitanja. Vjerojatno na taj način nastoje održati sklad i izbjeći svađu. Štoviše, žene imaju puno veći vokabular za izražavanje osjećaja. Za muškarce je razgovor često jedna vrsta natjecanja. Njihov jezik je vidljivo provokativniji i agresivniji. Muškarci dnevno izgovore manje riječi od žena. Neki istraživači tvrde da je za to zaslužna struktura mozga. Budući da se mozak žena i muškaraca razlikuje. To znači da su i njihovi centri za govor drugačije građeni. Vjerojatno na naš jezik utječu još i drugi čimbenici. Znanost ovu oblast još nije dovoljno proučila. Žene i muškarci ipak ne govore sasvim različite jezike. Dakle, nesporazumi ne moraju nastajati. Postoji puno strategija za uspješnu komunikaciju. Najjednostavnija je: Pozornije slušati!

 

[☾♔TALAYEH_A♔☽]

Mediji i jezik
Na naš jezik također utječu mediji. Novi mediji u ovom slučaju igraju posebno veliku ulogu. Putem SMS poruka, e-mailova i chata razvio se cijeli jedan jezik. Taj medijski jezik je naravno u svakoj zemlji drugačiji. Određena obilježja se ipak mogu naći u svim medijskim jezicima. Brzina je za nas kao korisnike posebno važna. Iako pišemo, želimo stvoriti komunikaciju uživo. To znači da želimo što bržo izmijeniti informacije. Dakle, simuliramo realnu konverzaciju. Na taj način naš jezik dobiva verbalna obilježja. Riječi ili rečenice često budu skraćene. Pravila gramatike ili interpunkcija se većinom ignoriraju. Slobodniji smo po pitanju pravopisa, dok prijedlozi često potpuno otpadaju. Osjećaji se vrlo rijetko izražavaju u medijskom jeziku. U tom slučaju se radije koriste emotikoni. To su simboli koji bi trebali pokazati što trenutno osjećamo. Također postoje određeni kodovi za SMS poruke te žargon za chat komunikaciju. Medijski jezik je stoga jako ograničen jezik. No svi ga korisnici koriste na sličan način. Istraživanja pokazuju da obrazovanje ili intelekt pri tomu ne igraju nikakvu ulogu. Mladi ljudi posebno rado koriste medijski jezik. Kritičari zato smatraju da je naš jezik u opasnosti. Znanost na taj fenomen ne gleda toliko pesimistično. Zato jer djeca razlikuju kad moraju i na koji način nešto napisati. Stručnjaci smatraju da novi medijski jezik čak ima prednosti. Zato jer potiče jezičnu kompetenciju i kreativnost kod djece. Također: danas se više piše – ne pisma, već e-mailovi! I to nas veseli!

 

[☾♔TALAYEH_A♔☽]

Učenje i osjećaji
Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom ovisi o našim osjećajima. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjerni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje također utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica također obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj tko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga si uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!

 

[☾♔TALAYEH_A♔☽]

Riječi i vokabular
Svaki jezik ima vlastiti vokabular. On se sastoji od određenog broja riječi. Riječ je samostalna jezična jedinica. Riječi uvijek imaju određeno značenje. Time se se razlikuju od glasova ili slogova. Broj riječi različit je u svakom jeziku. Engleski jezik na primjer ima jako puno riječi. Također ga se smatra svjetskim prvakom kad se radi o vokabularu. Engleski bi navodno trebao imati više od milijun riječi. Oxfordov engleski rječnik broji više od 600.000 riječi. Kineski, španjolski ili ruski jezik imaju mnogo manje riječi. Vokabular jednog jezika također ovisi o njegovoj povijesti. Na engleski jezik je utjecalo mnogo jezika i kultura. Time se engleski vokabular znatno povećao. Vokabular engleskog jezika se još uvijek bogati. Stručnjaci procjenjuju da se svaki dan poveća za 15 novih riječi. Te riječi prije svega dolaze iz područja novih medija. Znanstveni stručni jezik se u to ne ubraja. Samo terminologija iz područja kemije sadrži tisuće riječi. U gotovo svim jezicima dulje riječi se rjeđe koriste od kratkih. A većina govornika koristi jako malo riječi. Stoga razlikujemo između aktivnog i pasivnog vokabulara. Pasivni vokabular sadrži riječi koje razumijemo. No njih ili ne koristimo ili ih koristimo jako rijetko. Aktivni vokabular sadrži riječi koje redovito koristimo. Za jednostavne razgovore ili tekstove dovoljno nam je malo riječi. U engleskom jeziku je za to potrebno samo oko 400 riječi i 40 glagola. Stoga ne brinite ako vam je vokabular ograničen!

 

[☾♔TALAYEH_A♔☽]

Rano učenje
Strani jezici danas dobivaju sve više na važnosti. To također vrijedi i za poslovni život. Stoga broj ljudi koji uči strane jezike raste. Također mnogo roditelja želi da njihova djeca uče jezike. Najbolje vrijeme za učenje jezika su rane godine. Diljem svijeta već postoji mnogo međunarodnih osnovnih škola. Također su sve omiljeni dječji vrtići s višejezičnim odgojem. Rani početak učenja jezika ima mnogo prednosti. To je uvjetovano razvojem našeg mozga. Do četvrte godine u mozgu se formiraju jezične strukture. Pri učenju nam pomažu te neuronske mreže. Nove strukture se kasnije u životu ne razvijaju više tako dobro. Starija djeca i odrasli puno teže usvajaju jezik. Stoga bismo trebali poticati rani razvitak našeg mozga. Ukratko: što mlađe - to bolje. Također postojе ljudi koji kritiziraju rano učenje. Oni se pribojavaju da višejezičnost opterećuje malu djecu. Osim toga postoji opasnost da nijedan jezik neće naučiti kako treba. Sa znanstvenog gledišta te su sumnje neutemeljene. Većina jezikoslovaca i neuropsihologa su optimistični. Njihova istraživanja na tu temu dolaze do pozitivnih rezultata. Djeci je obično zabavno na nastavi jezika. I: dok djeca uče jezike, оna i razmišljaju o jeziku. Tako kroz strani jezik upoznavaju i svoj materinji jezik. Od znanja o jeziku djeca imaju koristi cijeli svoj život. Možda je čak bolje započeti s teškim jezicima. Pošto dječji mozak uči brzo i intuitivno. Mozgu je sasvim svejedno hoće li pohraniti hello, ciao ili néih hóu!

 

[☾♔TALAYEH_A♔☽]

Učenje i tipovi učenja
Tko prilikom učenja ne napreduje, vjerojatno pogrešno uči. To znači da ne uči shodno svom tipu. Generalno postoji četiri tipa učenja. Ti tipovi su povezani s osjetilima. Postoji auditvni, vizualni, komunikacijski i motorički tip učenja. Auditivni tipovi najbolje pamte ono što čuju. Primjerice, dobro pamte melodije. Tijekom učenja glasno čitaju; vokabular uče naglas. Takvi tipovi često vode monologe. Od velike su im pomoći CD-i ili predavanja. Vizualni tipovi najbolje uče ono što vide. Dakle, za njih je važno čitanje informacija. Prilikom učenja prave puno bilježaka. Također rado uče koristeći sličice, tabele i kartice. Takvi tipovi puno čitaju te sanjaju često i šaroliko. Najbolje uče kad se nalaze u nekom lijepom okruženju. Komunikativni tip preferira razgovore i rasprave. Potrebna mu je interakcija, dakle - razgovor s drugima. Na nastavi postavlja puno pitanja te rado uči u skupini. Motorički tip uči kroz pokret. Preferira metodu učenja u praksi i želi sve isprobati. Prilikom učenja je rado tjelesno aktivan ili žvače žvakaću gumu. Oni ne vole teoriju već eksperimente. Važno je da su gotovo svi ljudi kombinacija tih tipova. Dakle, ne postoji nitko tko bi predstavljao samo jedan tip. Stoga najbolje učimo kad uključimo sva svoja osjetila. Na taj se način naš mozak višestruko aktivira i dobro pohranjuje nove sadržaje. Slušajte, čitajte i razgovarajte o riječima! A nakon toga bavite se sportom!